Osnovne tehnike ronjenja

Pre nego što budemo pričali o tehnikama ronjenja, hajde da razjasnimo razliku između različitih vrsta ronjenja. Najopštija podjela ronjenja izgleda ovako:

• Snorkeling
• Skin diving
• Free diving
• SCUBA diving

Budući da najviše ljudi primenjuje skin diving vrstu ronjenja, navešemo nekoliko tehnika koje će vam pomoći da izvučete maksimum iz svog ronilačkog doživljaja.

Dišite duboko

Nekada su ronioce učili da hiperventiliraju prije ronjenja kako bi izbacili CO2 iz sistema. Ovo se više ne preporučuje iz razloga što hiperventiliranje može izbaciti previše CO2. Kada zadržimo dah i osjetimo potrebu da dišemo, to u većini slučajeva nije zbog nedostatka kiseonika već zbog viška CO2.

Dakle, preveliko smanjenje nivoa CO2 u tijelu može prouzrokovati da nam tijelo ne da upozorenje da moramo da dišemo, uzrokujući davljenje ronioca. Umjesto toga, dišite duboko, skroz do dna stomaka, dva ili tri puta. Zatim ispunite svoja pluća skroz na četvrtom udahu neposredno pre zaranjanja.

Bilo bi sjajno ako imate nekog prijatelja koji se bavi jogom. Pitajte ga da vas nauči osnovnim tehnikama disanja.

Neka vaša težina radi za vas

Kada ste udahnuli i zaronili, veoma je važno da koristite što manje energije. Energija = kiseonik, a to će uticati na vaše vrijeme ispod vode.

Umjesto da plivate na dolje, neka vas sopstvena težina vuče na dolje. Ležite mirno na površini, a onda se nagnite u kukovima pod uglom od 90° i neka vam torzo bude u vertikali sa morskim dnom i podignite noge na gore, ka vazduhu.

Onda samo dopustite težini svog tijela da vas vuče na dolje, krenite da koristite peraja tek kada je cijelo tijelo potopljeno, tj. kada primijetite da se vaš spust usporio ili prestao.

Pomerajte se lagano

Kao što smo rekli, energija troši kiseonik. Zato plivajte lagano, neka vaše tijelo bude maksimalno aerodinamično i opušteno. Što opušteniji budete – to ćete duže ostati ispod vode.

Prsno plivanje je najbolji način za kretanje ispod vode, ako ne koristite peraja. Kada pomjerate ruke na kraju zamaha i opet ispred sebe, pokušajte da ruke držite što bliže tijelu kako ne bi stvarali otpor i usporavali se.

Pazite na upozorenja svog tijela

Većina ljudi može da pliva pod vodom oko trideset sekundi do minut, prije nego što moraju da se vrate na površinu. Uz trening i pravilne tehnike, možete značajno produžiti to vrijeme. Ali pazite na znake da vašem tijelu nedostaje kiseonik. Najjasniji znak su grčevi u predjelu dijafragme.

Kada ih dobijete, to je znak da treba razmisliti o vraćanju na površinu. Pokušajte da naučite da napravite razliku između prvih nekoliko konvulzija, koje služe samo kao inicijalno upozorenje, i onih kasnije koje treba uzeti za ozbiljno. To ćete najlakše naučiti u plitkom bazenu, ležeći potrbuške, sa nekim ko stoji pored u slučaju da vam je potrebna pomoć ukoliko se preforsirate.